Može li uzgoj hrane promijeniti ekološki otisak potrošača? Može li se hrana uzgajati i u gradu? Kako pospješiti bioraznolikost u urbanim sredinama i učiniti prirodu sastavnim dijelom urbanog identiteta? Mogu li gospodarenje biološkim otpadom i pravilna briga o tlu postaviti temelje zdrave kulture i ekonomije? Kako vratiti život u degradirana tla, a samim time i u hranu koju jedemo? Gdje možemo pohraniti višak atmosferskog ugljika?
Poslušajte odgovore na sva ova, i postavite i par svojih pitanja na predavanju koje će se održati u prostorima Kluba 31.1. u 20 sati.
Gradovi su najveći potrošači resursa, te ujedno i najveći zagađivači. Gotovo 60% stanovnika Hrvatske živi u gradovima s tendencijom sve većeg porasta urbanog stanovništva u odnosu na ruralno u sljedećih nekoliko desetljeća. Promišljanje cjelovitih rješenja za izazove koji predstoje kritično je za izgradnju održivog okruženja koje podržava život ljudi bez ugrožavanja nužnih funkcija ekosustava. Međutim, svi ti izazov predstavljaju prilike za regeneraciju i kultiviranje raznolikosti.
Predavanje će voditi Cvijeta Biščević, permakulturna dizajnerica i edukatorica s urbanističko-arhitektonskom pozadinom.
Ulaz je besplatan i očekujemo vas u što većem broju!