Odlučujemo da proces komunikacije treba ići u tri smjera:
1. Prema građanima – budućim korisnicima vrta
2. Prema već postojećim udrugama i organizacijama koje upravljaju urbanim vrtovima u Hrvatskoj, ali i potencijalnim partnerima zainteresiranima za uspostavu vrta u samom Splitu.
3. Prema gradu Splitu kao jedinici lokalne samouprave u kojoj će se vrt realizirati
4. Četvrti bitan element predstavlja potraga za adekvatnim lokacijama na kojima bi se urbani vrt mogao uspostaviti.
Ciljana javnost
Korak 1. Stvaranje svijesti o potrebi za vrtovima
Kako bismo upoznali građane temu smo krenuli promovirati kroz seriju objava na društvenim mrežama udruge te na predavanjima koja smo organizirali i objavljivali još od 2019. Predavanja su održavali članovi udruge, ali i vanjski stručnjaci sa iskustvom rada na urbanim vrtovima kao što je Cvijeta Biščević. Ova predavanja smo nastavili kontinuirano održavati, a recentni primjer je prezentacija o uspostavi urbanih vrtova u Splitu koje Marin Kanajet održao u programu Festivala vrtlarstva Dalmacije u Splitu 2025. U razgovoru s građanima pokazuje se da postoji interes među osobama koje prate rad udruge Permakultura Dalmacija.
Slika 4. Predavanje Vrt po vrt… Od zelenih površina do društvenog vrta u Splitu u vrtu OŠ Skalice.
Korak 2. Dobivanje konkretne informacije o interesu građana
Objavili smo online anketu u kojoj smo, među ostalim, postavili pitanje o interesu za urbane vrtove i volji za građana sudjelovanjem. Tijekom 2020. godine (s početkom u travnju) provedena je online anketa o okolišnim navikama u Hrvatskoj u kojoj se od 288 stanovnika grada Splita njih 61 ili 21% izjasnilo kako bi voljelo sudjelovati i uzgajati hranu u gradskom društvenom vrtu. Iako uzorak ankete nije reprezentativan, veliki postotak onih koji su zainteresirani za uzgoj hrane i uz to zainteresiranih za urbane vrtove te veliki broj onih koji su nam obratili sa pitanjima kada će se u našem gradu uspostaviti urbani vrtovi, pokazuje da su promotivne aktivnosti koje smo provodili, kako mi tako i druge organizacije urodilo plodom te da je došlo vrijeme da se nešto konkretno i poduzme.
Korak 3. Politička dimenzija
Društveni vrtovi su bili i dio predizbornih obećanja više političkih opcija na lokalnim izborima održanima u svibnju 2021. godine.
Iako su nam se kao organizaciji iz više političkih opcija obratili za različite oblike suradnje i zajedničke promocije urbanih vrtova te općenito ekoloških tema odlučili smo da se nećemo javno izjašnjavati ni o jednoj političkoj opciji ni o temama koje promoviraju pa čak i ako su nam bliske kako se ne bi pogrešno protumačila i iskoristila naša podrška. Sama udruga okuplja prilično heterogeno članstvo te smo fokus stavili na promociju tema neovisno o političkim opcijama.
Promotivne aktivnosti su se tijekom vremena intenzivirale te je tema urbanih vrtova postala zanimljiva medijima koji su vrlo rado prenosili aktivnosti, ali i političarima koji su prepoznali interes građana.
Jačanje kapaciteta
Korak 4. Povezivanje i iskustva drugih
Za pomoć oko razvoja urbanih vrtova stupio sam u kontakt sa Udrugom Gredica iz Varaždina, Zelena Istra iz Pule, predstavnicima komunalnog poduzeća iz Osijeka te Cvijetom Bišćević (Kompost&Kontekst) iz Zagreba. Ostvaren je kontakt i sa predstavnicima inicijativa iz Zagreba (Eko Ekipa Prečko…).
Svi ovi kontakti uspostavljeni su sa ciljem povezivanja i upoznavanja sa iskustvima koje su navedene organizacije imale prilikom uspostave vrtova u svojim gradovima, pribavljanja korisne dokumentacije, detektiranja problema te izradom vlastite strategije uspostave vrtova u Splitu temeljene na iskustvima drugih i lokalnom kontekstu.
Izrađena je baza dokumenta i kontakata.
Korak 4. Grad Split – jedinica lokalne samouprave
Prije nego što smo krenuli sa zagovaranjem ideje kod gradske uprave predstavnici grada, točnije odjela zaduženog za provedbu projekata financiranih iz fondova Europske unije obratili su nam se kao jednom od partnera za prijavu na natječaj URBACT programa. Radi se o fondu kojem je cilj unapređenje kvalitete života u europskim gradovima kroz povezivanje i transfer znanja i dobrih urbanih praksi. U ovom slučaju grad primjer je bio grad Rim sa svojim razvijenim sustavom urbanih vrtova i iskustvom provedbe RU:RBAN projekta u prethodnom razdoblju.
Predstavljeno nam je da je cilj projekta jačanje lokalnih kapaciteta u gradskoj upravi i zajednici i izrada dokumentacije za regulaciju uspostave i upravljanje urbanim vrtovima po uzoru na grad Rim. Kao udruga pristali smo sudjelovati u projektu uz uvjet da jedan od ciljeva bude i stvarna uspostava urbanog vrta pa makar i kao pilot projekta manjeg obima.
Odobrenjem ovog projekta proces zagovaranja i uspostave urbanih vrtova ulazi u novu fazu internog lobiranja kako bi se postigli gore navedeni ciljevi udruge vezani za uspostavu urbanih vrtova.
Potraga za lokacijom
Već ranije, prije RU:RBAN projekta u partnerstvu s gradom Splitom, u organizaciji udruge provedeno je istraživanje potencijalnih lokacija na kojima bi se mogao uspostaviti urbani vrt te smo odlučili predložiti tri lokacije u širem centru grada:
1. Prostor Turske kule
2. Prostor pored OŠ Skalice (i školskog vrta kojeg u tom trenutku uspostavljamo)
3. Zeleni krov iznad garaže južno od velike dvorane sportskog centra Gripe
Za sve tri lokacije napravljena je analiza te su navedene sve prednosti i nedostaci za korištenje u namjeni urbanog vrta.
Od lokacije Zelenpoje kod tvrđave Gripe odustalo se zbog potencijalnih nedostataka za uspostavu vrta, prvenstveno zbog značajnog nagiba terena te velike zasjenjenosti u zimskom razdoblju.
Slika 5. Obuhvat lokacije Turske kule – prikaz vlasništva, pokazati će se, jedne od najvećih prepreka uspostave vrta u Splitu.
Lokacija na području Turske kule imala je brojne prednosti: blizinu centra grada i neposredne zone stanovanja, a ipak kvalitetu izdvojene zelene površine. Detektirali smo više prikladnih čestica u vlasništvu grada, kvalitetno tlo i lijep pogled na grad. Potencijalni problemi su bili mogući vandalizam upravo zbog izdvojenosti i intimnosti lokacije te veliki broj čestica u procesu povrata nakon nacionalizacije. Upravo je taj problem bio presudan da se na ovoj lokaciji ne realizira projekt urbanog vrta nakon već donesene odluke gradske uprave jer je odabrana čestica sudskom odlukom vraćena prethodnim vlasnicima. Jednako tako i predviđeni rizik od vandalizama pokazao se opravdanim jer su više puta devastirani komposteri i posađene voćke u sklopu građanske inicijative i kampanje Posadi stablo ne budi panj.
Slika 6. Lokacija OŠ Skalice – potencijalni urbani vrt predstavlja cijela zelena površina desno od zgrade škole.
Parcela uz Osnovnu školu Skalice je lokacija koju sam osobno zagovarao zbog okruženosti visokim stambenim zgradama i blizine škole čija je uprava kao i kotarska administracija pokazala veliki interes za sudjelovanjem u realizaciji vrta na ovoj lokaciji. Dodatan plus bilo je postojanje školskog vrta kojeg je Permakultura Dalmacija u suradnji s udrugom Sunce i OŠ Skalice uspostavila. Od ove lokacije se odustalo se zbog propisa pedagoškog standarda minimalnog prostora školskog okoliša po učeniku koji se, ako bi se uspostavio vrt, ne bi moglo zadovoljiti. Ipak na ovoj lokaciji kotar Lovret je pokrenuo inicijativu uređenja gradskog parka u okviru škole.
Slika 7. Zeleni krov iznad garaže parkinga sportskog centra Gripe.
Lokacija zelenog krova iznad garaže sa južne strane sportske dvorane na Gripama bila je najatraktivnija zbog svoj pozicije i vidljivosti za građane, ali i najzahtjevnija zbog pitanja statike zelenog krova, nejasnih propisa za uspostavu vrta na takvoj lokaciji i vlasništva.
Lokalna akcijska grupa
Po metodologiji RU:RBAN projekta uspostavljana je lokalna grupa što je bilo i u skladu sa našim planom okupljanja lokalnih dionika zainteresiranih za uspostavu urbanog vrta. U ovom slučaju to su, osim grada Splita bili Parkovi i nasadi d.o.o., udruga Permakultura Dalmacija, udruga Sunce, udruga Most, udruga Mi i poduzeće Održivo iz Splita. Osobno sam izabran za koordinatora grupe te sam predložio da se grupi naknadno neformalno priključe građanska inicijativa Naša parcela Ispod Vidilice, gradski kotar Lovret, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša te udruga Feniks iz Splita. Predloživši sve ove organizacije vodio sam se idejom uključivanja što većeg broja potencijalnih sudionika i korisnika radije nego da se o ovoj temu odlučuje u malom krugu ljudi. Također na dosta se navedenih partnera može gledati kao na organizacije koje se ne bi povezalo sa urbanim vrtovima, ali upravo iz heterogenosti organizacija i njihovog samo rubnog dodira s temom smatrao sam da će nastati neka nova kvaliteta ili ideja koju od inicijalnih partnera možda nismo mogli dobiti. Također sve ove organizacije imaju kapacitet da pokriju više potreba koje smo kao grupa trebali odraditi, bilo administrativno bilo konceptualno.
Cilj okupljanja grupe je bio udruživanje potencijalnih upravitelja i korisnika urbanog vrta u namjeri da se kroz zajednički rad izradi što kvalitetniji okvir za regulaciju vrtova. Teme koje smo definirali kao bitne su izbor zemljišta i uvjeti za dodjeljivanje zemljišta na korištenje, modeli upravljanja i korištenja te kriteriji za dodjelu parcela. Također, jedan od ciljeva je bio i ispitati mogućnosti korištenje vrtova od strane organizacija koje u svojem radu pomažu marginaliziranim društvenim skupinama.
Ovoj radnoj skupini ustupio sam na korištenje svu do tada prikupljenu dokumentaciju vezanu za funkcioniranje urbanih vrtova u drugim hrvatskim gradovima te sistematizirao dokumente stranih partnera. Također, ustupljen je prijedlog anketnog upitnika za ispitivanje stavova građana o urbanim vrtovima iz arhive Permakulture Dalmacija.