Proces rada je podijeljen u tri segmenta:
- edukativno/dizajnerski (edukacije sa ciljem stjecanja znanja i vještina dizajniranja)
- građevinski (aktivnosti fizičke izrade različitih infrastrukturnih elemenata) i
- edukativno/hortikulturni (implementacija dizajna kroz edukaciju sadnje)
1. Edukativno/dizajnerski segment
Osmišljena je i provedena serija predavanja/terenskih radionica:
1. Radionica: Uvod u permakulturu – analiza krajolika (Ivan Rako, Ivan Mateljan, Lucija Zalović)
2. Predavanje: Uloga drveća u klimatskim promjenama (Ana Mikačić)
3. Samostalna školska aktivnost – Moj idealni vrt (Likovna kultura – Ana Kaštelan)
4. Radionica: Rad na karti u mjerilu i dizajniranje (Marin Kanajet, Ivan Mateljan, Lucija Zalović)
5. Samostalna školska aktivnost: Dizajn vrta u mjerilu prema zadanim elementima (Likovna kultura – rad u grupama – Ana Kaštelan)
6. Izrada dizajna prema željama učenika i učitelja a u skladu sa potrebama i mogućnostima škole (Ivan Rako, Ivan Mateljan, Vedrana Vučenović i Marin Kanajet, iscrtavanje: Ivan Rako, grafički prikaz Pero Vojković)
Projektom nije bila predviđena strukturirana edukacija, ali cilj kojeg smo postavili, a to je da učenici i njihovi nastavnici steknu osnovno znanje i vještine za sudjelovanje u dizajniranju, zahtijevao je nekoliko predavanja i radionica tijekom kojih će biti upoznati sa osnovnim permakulturnim pojmovima i konceptima te ih imati priliku i primijeniti. Pri tome nismo htjeli sputati njihovu kreativnost. Ideja je bila da nakon kratkog uvodnog predstavljanja permakulture osvijeste kompleksnost svega što postoji u okolišu i međusobne utjecaje svih tih elemanta. Od slobodne forme likovnog izražavanja želja i potreba krećemo prema strukturiranijem (i time ograničenijem) dizajniranju koji uvažava realne mogućnosti (kako vremenske tako i financijske). Upoznavanje sa radom u mjerilu osvještava i prostorna ograničenja. Sve ove teme nastojali smo povezati sa predmetima koja već uče u školama i aktivirati nastavnike da ove teme obrade u sklopu redovne nastave.
Svaku pojedinu radionicu izrađivao je tim koji je (u pravilu) sudjelovao i u njenom izvođenju. Ideja vodilja bila nam je da izradimo dovoljno zanimljive zadatke (te edukativne materijale i alate) koji će učenike zainteresirati da ih koriste i pri tome usvoje znanja i vještine koje smo im željeli prenijeti. Zbog toga se posebna pažnja posvetili dizajnu i izradi materijala u čemu se najviše istaknula Lucija Zalović.
Iako ni nama nije bila namjera izrađivati cjelovit i zaokružen program uočio sam da je program koji smo izradili kvalitetan i primjenjiv, odgovara potrebama današnjeg vremena i odlučio ga sistematizirati pod nazivom “Ekološka edukacija za osnovne i srednje škole”. Tako sistematizirana predavanja i radionice postaju primjenjive i u drugim školama. Pokušao sam čak koristiti i standardiziranu pripremu za nastavni sat kako bi se ista mogla koristiti i od strane učitelja koji nisu upućeni u permakulturu (ova ideja nije realizirana, ali su edukacije sačuvana u opisnom obliku sa sugestijama za provođenje).
Ovaj program postao je jedan od elementa kojeg nudimo školama i prijavljujemo na različite natječaje za ekološko učenje u školama kao u praksi testirani program.
Cilj je da nakon realizacije u više splitskih škola ovaj program ponudi kao model koji je na području Splita višestruko testiran.
Program i/ili njegove elemente tako danas koristimo u različitim situacijama, prilagođujemo publici različite životne dobi i dalje ga razvijamo kroz partnerstva sa različitim organizacijama te predstavlja pravi primjer permakulturnog principa multifunkcionalnosti – elementa koji zadovoljava više različitih funkcija.
PRILOG:
Prijedlog programa – ekološka edukacija za osnovne i srednje škole
0. Predavanje – Predstavljanje program
1. Kratko uvodno predavanje – Što je permakultura + radionica analiza terena
- Sudionici upoznali i usvojili pojmove: okoliš, priroda, resursi, permakultura, analiza
- Provedeno upoznavanje sa krajobraznim čimbenicima prostora budućeg školskog vrta
- Učenici s nastavnicima preuzimaju radne materijale na daljnju doradu kroz učenje
- Zadavanje zadatka za samostalni rad do sljedećeg susreta
2. Predavanje – Uloga drveća u klimatskim promjenama
3. Samostalni rad:
- Likovni odgoj – crteži vrta – likovno izražavanje na temu željenog izgleda vrta (tlocrt)
- Hrvatski jezik – pisano izražavanje (esej ili pjesma) na temu ekologije
4. Radionica – Dizajniranje u mjerilu i čitanje karte
- prepoznavanje strana svijeta (na terenu i na karti)
Kako prepoznajemo strane svijeta? Sunce, brdo, mahovina… kompas. Ucrtavamo strelicu koja pokazuje sjever na kartu.
- prepoznavanje pozicije na karti (vlastita pozicija, elementi na terenu
(Pitanja: Gdje se sada nalazimo? Gdje se nalazi škola? Čempres? Što znači ova crta? Neka po jedan učenik otiđe do zabijenih kolaca – okružimo prostor koji dizajniramo)
- upoznavanje s mjerilom i odnosima u prostoru
(Vadimo učeničke radove, analiziramo nekoliko radova tako da prepoznamo elemente. Izaberemo jedan koji se pojavljuje na svima, primjerice klupu. Zamolimo jednog od učenika da je ucrta na kartu. Analiziramo veličinu nacrtanog elements i pokažemo gdje bi se nalazio na terenu i koliko bi bio velik u stvarnosti. Ukažemo da je karta umanjena verzija terena – u konkretnom slučaju 1:50 – mjerilo – omjer duljina na karti prema odgovarajućim duljinama na terenu.
5. Analiza terena i sektorska analiza te unos podataka na kartu
- kretanje sunca (možemo odmah po određenju strana svijeta, poželjno/nepoželjno)
- smjer puhanja vjetra (jugo – J, bura SI, tramuntana S maestral SZ poželjno/nepoželjno)
- pad terena i zadržavanje vode (nagib kao mjesto za klupe)
- utjecaj elemenata koji ostaju na terenu (drveće – čempresi, bajame, nagib, ograda)
6. Upoznavanje s pojmom dizajniranja
(opet ukazujemo na učeničke radove – moguće/nemoguće/teško izvedivo – što želimo postići – radovi su izraz želja – na flipchart zapisujemo želje – analiziramo izvedivost)
- što je dizajniranje?
- zašto dizajniramo?
- što želimo postići dizajniranjem?
- gdje je tu permakultura?
7. Rad u grupama uz mentorastvo – dizajniranje u mjerilu
8. Analiza dizajna i izrada konačnog dizajna
9. Praktične radionice: kompostiranje/malčiranje/izrada vrtne gredice (bilo koja tema koja će ima biti kasnije korisna – cilje da se učenici fizički aktiviraju, ali i steknu osnovne vještine za početak implementacije i kasnijeg održavanja)
„Prvo smo im dali papiriće na kojima su oni pisali sve sto čuju, vide, njuše i dodiruju/osjećaju. Bilo ih je masu pa ih nismo lipili nego su oni čitali s papirića, a mi pisali uz osjete kao sta vidiš tamo na slici.
Nakon toga je bila ideja da im se predstave permakulturni elementi preko cvijeta i da skuže da to sto su radili se može na neki način svrstat u jedan ili vise elemenata permakulture.
Tada smo napravili za par pojmova/motiva ove latice i napisali ih te polipili na veliki permakulturni cvijet.
Oni su dobili one papiriće sta su pisali kao podsjetnik i prazne latice da ih u 2 tjedna poslože na ovi permakulturni cvijet. Uz to da možda nekad prođu kad bude kiša i nešto novo zapaze. Naravno i profesoricama prenili da ih motiviraju da na ovu temu rade od sastava i pjesmica do crteža i nekih fotografija.“ Ivan Mateljan, jedan od autora i voditelja radionice Uvod u permakulturu – analiza krajolika – citat iz osvrta na radionicu.
U međukoraku između učeničkih radova prikaza tlocrta vrta, ograničenih samo njihovom maštom i izrade konačnog dizajna učenici su upoznati sa radom na različitim podlogama i kartama te potrebi rada u mjerilu. Također upućeni su da razmišljaju i o resursima i potrebama (ne samo željama) kako bi se ideja mogla u nekom realnom roku i realizirati. Na velikim kartama terena i izrađenim elementima u mjerilu dobili su zadatak da svoje ideje dovedu do dizajna kojeg bi se moglo realizirati.
Na temelju dobivenih radova dizajnerski tim Permakulture Dalmacije izradio je konačan prijedlog dizajna vrta.
