Korak koji prethodi analizi bio je još detaljnije upoznavanje nas samih sa funkcijom, dobrobitima i svim relevantnim činjenicama vezanim za urbane vrtove. Ovaj korak bitan je, kako za našu pripremu, tako i za što kvalitetniji dizajn procesa i biranje idućih koraka te za što bolju promociju ideje.
Splitska iskustva
Prije pokretanja aktivnosti željeli smo saznati povijest organiziranog djelovanja građana koja bi se mogla povezati s temom urbanog vrtlarstva. Cilj je bio ustanoviti koje su se grupe građana i/ili organizacije aktivirale te na koje su aspekte stavljali naglaske? Koja je struktura uključenih u te aktivnosti i postoje li poveznice? Ima li nekih specifičnih lokacija koje se ponavljaju?
Odgovori na ova pitanja potencijalno će nam biti putokaz za određivanje budućih aktivnosti. Možda se odmah možemo povezati sa postojećim grupama građana, iskoristiti neku kvalitetnu lokaciju ili ideju umjesto da iz samog početka osmišljavamo cijelu priču.
Zato je prvo napravljena analiza prethodnih inicijativa vezanih za urbano vrtlarstvo te su prepoznate četiri inicijative koje su se mogle povezati sa ovom temom:
- Zelenpoje – inicijativa za urbani voćnjak i dizajn društvenog prostora u neposrednoj blizini tvrđave Gripe koju je pokrenula Zelena spirala u kojoj je sudjelovala i Permakultura Dalmacija, ali koja nije do kraja realizirana. Inicijativa se pokazala uspješnom u koncipiranju ideje te je od gradskih vlasti dobila zemljište na korištenje. Kroz seriju aktivnosti radilo se na dizajnu parcele (pa i permakulturnom) te je uspješno zasađen voćnjak kojeg bismo slobodno mogli nazvati splitskim urbanim voćnjakom. Ipak inicijativa se ugasila uslijed administrativnog problema – neproduljene dozvole za korištenje zemljišta od strane gradskih službi i vjerojatnog pada interesa samih članova inicijative. Zelenpoje kao lokacija treba se uzeti u razmatranje prilikom traženja parcele budućeg vrta.
Slika 2. Proslava Dana planeta zemlje na Zelenpoju.
- Naša parcela ispod Vidilice, inicijativa građana za uređenje i korištenje zelene javne površine na Marjanu. Ovo je izvrstan primjer uspješne bottom-up inicijative koja zahtijeva samostalnu studiju o svojem djelovanju. Radi se o grupi građana koja je gradsku parcelu na Marjanu blizu marjanske Vidlice krenula uređivati koristeći je pritom kao prostor za druženje. Specifičnost inicijative je visoki entuzijazam i svijest o javnom dobru jer je otvorena za pristupanje novih članova, a prostor je otvoren za korištenje svim građanima što je i dio filozofije njihovog djelovanja. Od zapuštene parcele do uređenog alternativnog parka, od nepovezanih građana do zajednice građana sa vrlo jakom svijesti o zajedničkom dobru koje promoviraju kad god je to moguće. Ova je inicijativa uspjela kroz svoje djelovanje prezentirati uspješan model te čak i utjecati na “legalizaciju” svojeg djelovanja jer je su uslijed prijave komunalnim inspektorima gradske vlasti bile primorane dati dozvolu za njihov rad na parceli, a nakon toga ih kroz gradske tvrtke čak i podupirati u radu. Krenuli su kao neformalna grupe građana, a danas djeluju kao građanska inicijativa. Od ove se inicijative može učiti o modelu koji funkcionira, kako organizacijski, tako i kao način djelovanja prema građanima ali i utjecaju na gradske vlasti.
Slika 3. Naša parcela ispod Vidilice na Marjanu.
- Inicijativa arhitekata na Splitu 3 u kojima su se sadile povrtne kulture u betonske pitare u visoko urbaniziranom kvartu. Vrlo zanimljiva i medijski popraćena aktivnost koja ukazuje kako nastupati prema medijima i kojoj se publici obraćati kao budućim korisnicima vrtova.
- Kao četvrta upečatljiva inicijativa može se detektirati predizborni program stranke Pametno (kasnije Pametno za Split i Dalmaciju) za uspostavu urbanih vrtova. Ovo je bitan moment ulaska teme u politički diskurs i nečega oko čega se trebaju izjasniti i opredijeliti politički kandidati. Iz ove inicijative proizašlo je osiguranje sredstava za urbane vrtove u gradskom proračunu 2021. što je i simbolički i realno predstavljalo važan resurs kojega se propustilo iskoristiti..
Zajedničko svim inicijativama je da su u svakoj bili uključeni iznimno motivirani pojedinci koji su gurali cijeli proces.
Sami građani kao korisnici vrtova, ako potpuno pojednostavimo analizu spadaju u dvije skupine:
- U obzir smo uzeli da dio građana Splita dolazi iz bliže i dalje okolice Splita te tamo posjeduje zemljišta na kojima su njihove obitelji obrađivale zemlju, a neki je i dan danas obrađuju. I u samom Splitu postoje kuće koje imaju vrtove i ljudi sa znanjem i iskustvom vrtlarenja. Ovo je skupina koja ima znanje i resurse.
- S druge strane najveći je broj onih koji nikada nisu imali doticaja sa vrtlarenjem ili su izgubili znanja koja su imali u prošlosti.
Zaključili smo da gornja podjela nije relevantna za uspostavu urbanih vrtova jer je osnovni kriterij koji će biti presudan volja za sudjelovanjem, a znanja će se stjecati u samom procesu i kroz različite edukacije. Kroz proces dizajniranja je potrebno dodatno analizirati strukturu zainteresiranih građana.
Ostale bitne informacije koje smo trebali saznati su potencijalni partneri koji bi nama mogli pomoći u procesu uspostave vrtova, bilo svojim znanjem u organizaciji i prikupljanju sredstava, bilo pristupu ciljanim skupinama koje bi bile zainteresirane za vrtlarenje, bilo svojim utjecajem na donositelje odluka i mogućnošću da ubrzaju sam proces. Dodatni cilj je bio prepoznati ključne ljude iz takvih prepoznatih organizacija. Te partnere detektirali smo u udrugama koje rade sa građanima (MOST, MI, FENIKS), koje su jake u ekološkim temama (SUNCE), ali i gradskim tvrtkama i ustanovama (Parkovi i nasadi, Čistoća, Split parking, Javna ustanova park šuma Marjan) te je potrebno ispitati mogućnosti suradnje sa svakom od pojedinih organizacija.
Ostala iskustva iz Hrvatske
Analizom situacije u ostalim hrvatskim gradovima i utvrdili smo da urbani vrtovi postoje u Varaždinu, Zagrebu, Osijeku, Puli… Radi se o različitim modelima upravljanja, ali samim time i više smjerova razvoja ideje koje možemo primijeniti u lokalnom kontekstu. Također, svaki od navedenih vrtova već ima izrađene modele upravljanja i regulativu koju možemo koristiti uz prilagodbe. Ova analiza upućuje nas i na potencijalna partnerstva sa organizacijama sa iskustvom u ovoj temi.
Slika 3. Urbani vrtovi u Hrvatskoj. Izvor: Studija urbane poljoprivrede u Hrvatskoj iz 2023. godine autorica Nives Rogoznica, Linda Šušteršić iz Udruge za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“
Iskustva iz inozemstva
Isto kao i sa iskustvima iz Hrvatske proučili smo međunarodne primjere. Ulaskom u projekt RU:RBAN otvorile su se mogućnost korištenja sistematizirane dokumentacije te konzultacije eksperata iz područja arhitekture, prava, edukacije i građanske organizacije. Posebno se analiziralo primjer grada Rima i radilo sa njihovom vrlo aktivnom vrtlarskom zajednicom. Metodologija provedbe projekta također je bila poticajna za razvoj kapaciteta za urbane vrtove.
Tri su temeljena stupa na kojima je počivala metodologija projekta:
1. Formiranje lokalne grupe ULG (Urbact Local Group) koja se sastojala od predstavnika gradske uprave i više lokalnih dionika koji mogu doprinijeti uspostavi urbanih vrtova. Cilj ovog pristupa je povezivanje predstavnika gradske administracije i potencijalnih upravitelja i korisnika urbanih vrtova i zajednički rad na konceptualizaciji ideje koja najviše odgovara potrebama lokalne zajednice te podizanje kapaciteta sudionika za izvršenje ovog cilja.
2. Edukacija i osposobljavanje većeg broja osoba za upravitelje urbanih vrtova na temelju inovativnog i uspješnog koncepta Gardeniser: https://www.gardeniser.eu/en
3. Rad na izradi regulative – pravilnika koji će regulirati uspostavu i upravljanje urbanih vrtova u jedinci lokalne samouprave.
Svi gore navedeni ciljevi trebali su se ostvariti do kraja trajanja projekta po “karusel” modelu koji podrazumijeva postupnu realizaciju ciljeva kroz aktivnosti provedene u partnerskim gradovima te posebno ostvarene i prezentirane na zajedničkim sastancima koji uključuju okupljanja većeg broja praktičara i lokalnih inicijativa iz gore navedenih Urbact lokalnih grupa (ULG) gradova partnera. Svaki idući susret predstavlja stepenicu više u podizanju lokalnih kapaciteta, broju educiranih osoba i dovršenju relevantnih dokumenata.
Detaljnije informacije o metodologiji mogu se pronaći na poveznici:
https://docs.google.com/document/d/1ks_RD4BXMm60NzX08oWDoXJmPBnee6t9/edit?usp=sharing&ouid=104857109312832142726&rtpof=true&sd=true