Klimatske promjene i uništavanje okoliša prijetnja su našoj egzistenciji, a suočavanje s izazovima u tom području glavni je zadatak ove generacije. Europski zeleni plan, donesen krajem 2019., pruža smjernice za zelenu preobrazbu Europe u prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., preobrazbu u pravedno, zdravo i održivo društvo u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
Kako nove mjere same po sebi neće biti dovoljne da se postignu ciljevi Europskog zelenog plana, Komisija nastavlja uvoditi propise kako bi se važeće zakonodavstvo i politike koji se odnose na Zeleni plan provodile i djelotvorno primjenjivale, a u svrhu zaštite, očuvanja i povećanja prirodnog kapitala te zaštite zdravlja građana od brojnih rizika povezanih s degradacijom okoliša. EK očekuje da nacionalni strateški planovi reflektiraju nužnost povećanja biološke raznolikosti u gradskim područjima, ekologizacije gradova, proširenja zaštite kopnenih i morskih područja s bogatom biološkom raznolikosti, smanjenja upotrebe pesticida i gnojiva u poljoprivredi, ali i povećanje površina namijenjenih ekološkoj poljoprivredi. Uz ostale članice EU-a, i RH se obvezala dati svoj doprinos preobrazbi Europe kroz promjenu i navika i ponašanja na svim razinama, pri čemu je od presudne važnosti aktivno sudjelovanje javnosti i povjerenje u tranziciju kako bi politike bile uspješne i prihvaćene.
Europska strategija o tlu, koju je EK predstavila prošli tjedan, jedan je od ključnih dokumenata za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana i Strategije biološke raznolikosti EU-a za 2030. Njome bi se do 2050. sva europska tla obnovila, postala otporna i na odgovarajući način zaštitila. Tla su najveći kopneni bazen ugljika na planetu. Pohranjuju više ugljika nego atmosfera i cjelokupna biomasa zajedno. Zdrava tla ojačat će otpornost Europe i smanjiti njezinu ranjivost na klimatske promjene. Tlo je nezamjenjiv saveznik za prilagodbu na klimatske promjene s obzirom i na ključnu ulogu tla u ciklusu vode. Visoka sposobnost zadržavanja vode u tlima smanjuje učinke poplava i negativan utjecaj suša.
Međutim, samo zdrava tla mogu biti rješenje za ključne izazove današnjice. Tijekom posljednjih desetljeća povećali smo svoje zahtjeve prema tlu: od temelja za razvoj naselja i infrastrukture, preko resursa koji omogućava rastuću proizvodnju hrane, drvne građe i sirovina, do komponente okoliša koja služi za odlaganje otpadnih tvari i materijala. Kao posljedica toga, degradacija i gubitak zdravlja tla problem je koji je rasprostranjen kako u našoj zemlji, tako i na cijelom europskom teritoriju: stručna skupina Misije za zdravlje tla i hranu i Europske agencije za okoliš izjavili su da 60% do 70% obradivih tla EU-a nije u dobrom stanju. U južnoj, srednjoj i istočnoj Europi 25% tla pokazuje visok ili vrlo visok rizik od dezertifikacije. Dezertifikacija, među ostalim, uzrokuje i ubrzano smanjivanje zaliha svježe vode, snižavanje vodostaja tekućica i razine podzemnih voda.
Strategijom se želi za tlo osigurati jednaka razina zaštite kakva postoji i za vodu, morski okoliš i zrak u EU-u jer je zdravo tlo preduvjet za čisti zrak i čistu vodu. Promjena trenutačnih trendova degradacije tla stoga mora biti apsolutni prioritet kako bi se očuvale ključne usluge koje nam zdravo tlo pruža: skladištenje ugljika, apsorpcija i regulacija vode, pročišćavanje tvari, recikliranje elemenata ključnih za život, jamstvo za proizvodnju i zdravstvenu ispravnost hrane te poboljšanje otpornosti na učinke klimatskih promjena. Strategijom se utvrđuje okvir s konkretnim mjerama za zaštitu, obnovu i održivo korištenje tla te se predlaže niz dobrovoljnih i pravno obvezujućih mjera. Održivo upravljanje tlom mora postati „novo normalno“.
Budući da je degradacija tla prijetnja za sve države članice, zahtijeva provedbu zajedničkih, usklađenih standarda na europskoj razini, uključujući definiranje jednakih uvjeta za rješavanje potrebnih ulaganja i programa obnove. To se očekuje postići prijedlogom europskog Zakona o zdravlju tla kojeg treba izraditi do 2023., nakon opsežnog savjetovanja s dionicima i državama članicama. Po objavi Europske strategije za tlo i najave izrade zakona, hrvatske udruge za zaštitu okoliša, uključujući i permakulturne, uputile su prošli tjedan apel ministru Ćoriću da osigura uključivanje i naše Vlade te šire javnosti u raspravu o spomenutom zakonu. Zaštita netaknutog tla, oporavak degradiranog tla, zaustavljanje daljnje betonizacije te prelazak s intenzivne na ekološku poljoprivredu izazovi su za cijelu europsku zajednicu, sve regije i lokalne zajednice.
Kroz djelovanje u udruzi Permakultura Dalmacija često održavamo predavanja, radionice i druženja u kojima ukazujemo na višestruke dobrobiti koje su rezultat očuvanja zdravlja tla. Posljedne u nizu što smo radili na tu temu je izrada videa o bogatstvu tla čiju vam poveznicu stavljamo za kraj ovog članka.
Izvori:
https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_21_5916?s=03
http://www.haop.hr/hr/novosti/europski-zeleni-plan-predstavljena-eu-strategija-o-tlu-za-2030
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX%3A52019DC0640&from=EN