Tekst: Ljubica Vuko
Festival vrtlarstva Dalmacije pokrenuli smo jer se pokazalo kako ljudi na razmjenama sjemena koje se tradicionalno održavaju imaju puno pitanja i trebaju im savjeti. Odlučili smo ono što već radimo, brojna predavanja i razmjenu sjemena, povezati u jednu cjelinu i ponuditi ljudima na jednom mjestu. Festival traje dva mjeseca, ima teme i za velike i za male, donosi iskustva vrtlara, panel diskusije, različita predavanja i radionice. I za sve vlada ogroman interes. Na predavanju o balkonskom uzgoju rajčica bilo je više od 160 ljudi, a danas ih je 70-tak došlo na predavanja, diskusiju i razmjenu sjemena.
Izjavio je to Marin Kanajet, predsjednik Udruge Permakultura Dalmacija na središnjem danu prvog Festivala vrtlarstva Dalmacije, koji je sudeći po interesu i reakcijama sudionika bio pun pogodak za sve. Tog dana, 15. veljače, dvorana Razred Multimedijalnog kullturnog centra u Domu mladih bila je prepuna ljudi koji su došli čuti iskusne predavače i paneliste, razmijeniti iskustva, proširiti već stečena ili steći nova znanja i još jače zakoračiti u svijet vrtlarstva.
U tom dijeljenju znanja prisutnima u Domu mladih na Festivalu vrtlarstva umnogome je pomogao Zoran Vukšić koji je održao predavanje „Kako započeti vrt bez kopanja“. Govorio je o tome kako izgraditi strukturu tla uz minimum tehničke obrade, kako sve vrste u vrtu imaju svoju ulogu u poboljšanju kvalitete tla i uzgoju biljaka. Poseban naglasak predavanja bio je o malču, pokrivaču tla koji štiti tlo od sunca, usporava isušavanje, pomaže održavanje stabilne temperature tla, spriječava ili usporava rast korova, hrani i podržava život u tlu. Govorio je i o mikorizi, simbiozi gljiva s biljkama, o tipovima gredica, kompostu u vrtu, te o tome koliko je bitno sjeme, naročito stare sorte koje su nasljeđe čovječanstva, plod rada generacija vrtlara, izvor sigurnosti opstanka i bioraznolikosti, baština koju moramo sačuvati.
Zaljubljenici u vrtlarstvo imali su također priliku čuti puno zanimljivih iskustava o kojima su u panel diskusiji, koju je moderirao Marko Ban, govorili Antonija Mihaljević, Marija Hajdić, Marija Paro, Marko Božić i Zoran Vukšić. Oni su govorili o svom vrtlarskom (ne) iskustvu, o tome kako su započeli svoje vrtlarsko putovanje, kako su učili od drugih i na svojim greškama, čitali literaturu koja je na njih ostavila traga poput knjige “Revolucija jedne slamke” Masanobua Fukuoke i drugih. Godine rada i učenja donijele su im da oni danas mogu dijeliti svoja znanja i to čine s radošću.
Biovrtlarica Antonija Mihaljevič odmalena je vezana uz vrt i prirodu s obzirom da živi na selu, u Mihaljevićima u Bilicama, a prije desetak godina htjela je nešto drugačije, tražila je sjeme koje nije u dućanu, zanimao ju je biološki uzgoj.
– Meni je to danas način života, to kako iz male sjemenke može izaći biljka je čudo, predivna kreacija. Još sam na putu, divota je kad to mogu podijeliti. Vrtlarenje bez obitelji i prijatelja ne ide, bitna mi je podrška ljudi – kazala je, između ostaloga, Antonija.
Marija Hajdić je do 12. godine živjela na Mljetu, danas stjecajem okolnosti živi u Dicmu gdje gradi svoj šumski vrt.
– Taj komad zemlje je moj poligon za život. Taj moj vrt je moj dnevni boravak, to je i mjesto gdje želim da mi ljudi dolaze, to je poligon za edukaciju i druženje – rekla je Marija ističući kako šumski vrt zahtjeva veliku površinu i puno biljaka, to je sustav koji radi zajedno i treba pronaći pravu mjeru svega.
Nakon života pomorca, Marko Božić je novi život našao u vrtu u Čvrljevu. Danas u mirovini ne može bez vrtlarenja.
-Ja sam amater. Čitam o iskustvima drugih, učim iz knjiga o vrtu bez motike i organskom uzgoju, svašta sam probao, puno grešaka je bilo, ali uvijek nešto iznesem iz vrta – kazao je Marko koji posebnu pažnju posvećuje malčiranju i navodnjavanju jer voda je problem u Zagori.
Marija Paro danas je poznata po balkonskom uzgoju rajčica. Krenula je, kaže, bez iskustva, te kao i svi drugi doživjela uspone i padove.
– Možda mi je knjiga “Revolucija jedne slamke” najviše pomogla. Ona mi je potaknula ono nešto iznutra. Bez ljubavi nema ništa. Obožavam jesti, kad hrana ima ono nešto što ima samo organska hrana – istaknula je Marija u panel diskusiji. Zahvalila je i svom mentoru Zoranu Vukšiću, koji je također odgovorio na nekoliko pitanja moderatora Marka Bana i publike.
– Vrt je meditacija. Ako niste već, probajte. Ako želiš biti sretan cijeli život, bavi se vrtlarenjem. Iskustvo je najbitnije. Cilj se često izgubi iz vida, ali putovanje ostaje. Znanje raste iz iskustva, a posebna je radost dijeliti znanje – neke su od poruka Zorana Vukšića.
Sudionici festivala informirani su i o mogućnostima razvoja urbanih vrtova, kojih u Dalmaciji još nema. Marin Kanajet govorio je o pokrenutim inicijativama, poput Particele ispod Vidilice na Marjanu, oplemenjivanju prostora na Spinutu i postignućima u školskim vrtovima, kakav je vrt OŠ Skalice. Provedena su i dva istraživanja, o stavovima građana i o potencijalnim lokacijama. Poslan je i prijedlog za izmjenu GUP-a kako bi se u Splitu omogućilo uspostavljanje urbanih vrtova.
– Povežite se sa susjedima, prijateljima, obratite se predstavnicima kotareva, i u konačnici idite prema Gradu. Mi ćemo educiratii, biti podrška građanima, lobirati za uspostavu urbanih vrtova – zaključio je Marin Kanajet.
Potom je u Kinu Beton u Domu mladih uslijedila razmjena sjemena starih i udomaćenih sorti, koju Udruga Permakultura Dalmacija organizira petu godinu zaredom, a koja plijeni pažnju iskusnih i manje iskusnih vrtlara. Privukla je veliki broj posjetitelja, svi su došli do željenog sjemena, a plodove će ubirati u svojim vrtovima. I jednog dana sjeme svojih biljaka dijeliti dalje.
Kao što su to ovoga puta činili građani koji su donijele sjeme na razmjenu, te posebno čuvari sjemena i članovi neformalne dalmatinske banke sjemena – Antonija Mihaljević, Marija Hajdić, Marija Paro, Zoran Vukšić i Andro Nigoević, kao i Goran Jurić iz Prugova koji je ove godine prvi put sudjelovao i nesebično podijelio svoje viškove.
-Najviše pitaju za šalšu, a odmah sam rekla da su sve ukusne i rodne pa me to više ne pitaju. Jer ja stvarno ne ostavljam sjeme ako nije ukusno, a kad se udomaći moralo bi biti i rodno. Ove godine uzimaju sjeme od mene, a onda uzmu sjeme od svog prvog ploda i biljka će biti otporna – odgovorila nam je Marija Paro na pitanje šta je najviše pitaju ljudi kojima je podijelila brojne vrećice sjemena raznih vrsta balkonskih i vrtnih rajčica.
I na kraju, evo i odgovora Zorana Vukšića na pitanje je li zadovoljan prvim festivalom, a čije mišljenje, sigurni smo, dijele svi sudionici iz Udruge Permakultura Dalmacija i posjetitelji festivalskih događanja.
– Prezadovoljan sam. Nije ništa novo što ne radimo, samo što smo objedinili pod jednu kapu većinu naših aktivnosti. Uvijek netko ima nešto za reći, dijelimo iskustva, dijelimo znanja, savjete, korisno je svima – kazao je Zoran koji je s vrtom povezan cijeli život. Prvo pod mentorstvom starijih članova obitelji, a zadnjih 15-tak godina sam smišlja i promišlja, te educira druge.
Festival vrtlarstva se nastavlja, a iduća aktivnost je radionica za djecu: Izrada presadnica u Splitu 6. ožujka.